Revitalizacija industrijskog kompleksa

06 Ožujak 2013

 

(osvrt projektanta: Rijekaprojekt - Koning)

 

Projekt Dvorana kulture - Hostel Dharma projekt je urbanističkog, arhitektonskog i socijalnog značaja u malom, a rezultat je novog tipa aktivnosti gdje se profit i non profit međusobno isprepliću, a kao spojnica koja ga pokreće je ideja održivog razvoja, kreativnosti i poduzetništva.

Polazišna točka i vodilja za ostvarivanje projekta rekonstrukcije industrijskog kompleksa u vlasništvu nekadašnjeg Vulkana te njegove prenamjene u hostel bila je činjenica da trend deindustrijalizacije gradova postoji u svijetu već nekoliko desetljeća i neizbježno je prihvatiti činjenicu da neće zaobići naše krajeve. Ovakva promjena nije nužno negativna, naprotiv, ona otvara mogućnosti novim sadržajima kojima je mjesto blizu gradske jezgre i stanovnika grada, a dugoročno planirano industrijski pogoni trebali bi pronaći mjesto u periferiji grada kao što je već predviđeno u važećem Generalnom urbanističkom planu grada Rijeke.

Strateška pozicija zgrade na istaknutoj poziciji na istočnom ulazu u grad, gdje je s jedne strane brodogradilište Viktor Lenac kao podsjetnik na industrijsko nasljeđe, a s druge strane su jedne od najljepših gradskih plaža, dobar je početak post-industrijske transformacije grada.

Sa svrhom racionalne gradnje ispoštovana su arhitektonska obilježja postojeće zgrade, i u eksterijeru i u interijeru, gdje se novi prostori i potrebe korisnika prilagođavaju zgradi i obrnuto. Uredski prostori pretvoreni su u ugodne hostelske sobe dok je hala industrijskog pogona prenamijenjena u Dvoranu kulture, višenamjenski prostor površine od 320 m2, sa mogućnošću prilagodbe svakoj novoj situaciji i želji gosta. Kao jedan od poznatijih primjera ovakvog tipa prenamjene industrijskog objekta sigurno je Tate Modern u Londonu (UK), koje je postalo centar kulturnog i društvenog života stanovnika toga grada kao i turista, a privlači sve dobne skupine.

Slijedeći načela održivosti, izazov je bio pronaći jednostavno rješenje približavanja ljudi prirodi, osiguravajući im zdrav i miran prostor u još uvijek aktivnoj industrijskoj zoni, a da pritom nikome ne ostane uskraćen doživljaj prirode i svih njenih promjena. S druge strane, postojala je želja svih sudionika u procesu projektiranja, da se poštuje industrijsko nasljeđe koje je dugi niz godina obilježavalo, i još uvijek obilježava, ovaj dio grada.

Kao rezultat takvog razmišljanja dvorana je na jugozapadnom pročelju dobila jednu potpuno ostakljenu fasadu utopljenu u izolacijske tzv. sendvič panele, dok je u interijeru prisutan element krugova koji osim što su simbol harmonije, postavljeni kao spušteni strop imaju funkciju apsorpcije zvuka i smanjivanja jeke i žamora u dvorani tijekom raznih sportskih i kulturnih aktivnosti. U podgledu se mogu zamijetiti dvije različite dimenzije bijelih krugova, kojima se postiže dinamika u prostoru jer su postavljeni na zaigrani način tako da se nikad ne ponavljaju iste veličine u jednoj liniji.

U prostorijama namijenjenim ugostiteljsko-turističkoj ponudi u prizemlju, nalazi se mali restoran baziran na vegetarijanskoj ponudi koji služi svim posjetiteljima, a također može ponuditi i uslugu cateringa. Na višim katovima, točnije na prvom i drugom, prostori su isključivo namijenjeni gostima hostela, i to smještajne jedinice i zajednički prostori.

Kako bi se razbila monotona administrativna tipologija postojeće građevine koja formira slovo L oko proizvodnih hala, nadograđen je volumen na istočnom dijelu objekta, koji je industrijskog karaktera sudeći po izgledu fasade obučene u lim, te je istovremeno i pozivnica grupama znatiželjnika zainteresiranima za nov način pogleda na ovu lokaciju. Na ovaj način zgrada dobiva novi vertikalni identitet te ujedno komunicira sa okolnim prostorom dajući prednost valorizaciji okoliša i jedinstvenom pogledu na more koji se odavdje pruža.

Iz tog razloga je kompletno jugoistočno pročelje, staro i novo, u znaku različitih boja i geometrijskih oblika.

Ispred istog, riješen je plato za druženje i odmor, sa dijelom posvećenim tzv. urbanoj poljoprivredi gdje se svi posjetioci mogu zabaviti gledajući ili sudjelujući u radu sa mediteranskim biljem ili svima već poznatim lokalnim povrtnim kulturama, sve do egzotičnih biljnih vrsta.

Želja i namjera ovog projekta, bila je omogućiti nove i zanimljive sadržaje koji će proširiti turističku ponudu grada Rijeke, a uzimajući u obzir povoljan položaj ovog objekta nadamo se da će isti biti odskočna daska za post-industrijsku transformaciju ove zone te će omogućiti početak jednog novog razdoblja u kojem se mijenja urbani karakter grada na bolje.